Vaša korpa je trenutno prazna.

Probaj

Trening i pravilna ishrana

Uz svaki trening treba da ide i pravilna ishrana. Ako vežbate, a nastavite da se hranite nezdravo i kalorično, nema načina da postignete željenu težinu i formu. Stoga je veoma važno da počnete sa zdravom ishranom istovremeno kada u svoj život uvedete i fizičke aktivnosti. Poštujte glavno pravilo: minimalne količine slatkiša i masne hrane!

Uz svaki trening treba da ide i pravilna ishrana. Ako vežbate, a nastavite da se hranite nezdravo i kalorično, nema načina da postignete željenu težinu i formu. Stoga je veoma važno da počnete sa zdravom ishranom istovremeno kada u svoj život uvedete i fizičke aktivnosti. Poštujte glavno pravilo: minimalne količine slatkiša i masne hrane!

Da biste znali koje namirnice su dozvoljene, a koje ne – pogledajte detaljnija objašnjenja koja slede.

Ugljeni hidrati i insulin

Insulin je hormon koji kontroliše glukozu koju organizam troši ili skladišti kao rezervu. Kada se brzo oslobode velike količine insulina u organizmu, može se javiti osećaj umora, gladi ili čak loše raspoloženje. To možete osetiti kada pojedete npr. veliku porciju testa…

Organizam tada ne koristi masti kao izvor energije, a proizvodnja hormona koji organizmu pomažu se sagore masti i kalorije, prestaje i zato se javlja “težak” osećaj u želucu. Hrana koju jedete zapravo definiše količinu u organizmu izlučenog insulina. Hrana sa visokim sadržajem šećera ili ona koja je industrijski obrađena, zahteva izlučivanje velike količine insulina. Ako stalno jedemo takvu vrstu hrane – doći će do povećanja masnih naslaga.

Hrana koja sadrži više vlakana, manje šećera i koja je manje rafinisana ( sa manje aditiva i manje industrijski obrađena) troši manje insulina prilikom varenja i ne snižava toliko nivo šećera u krvi. Ljudskom organizmu, naravno, više će prijati takve namirnice, pošto je manje energije potrebno za njihovo sagorevanje, a materije koje nisu korisne organizmu, lakše se izbacuju iz organizma.

Važno je znati da šećer nije jedini ugljeni hidrat, čiji unos moramo kontrolisati. Ljudsko telo prvenstveno transformiše sve ugljene hidrate u glukozu, te zbog toga svako preterivanje sa pirinčem, hlebom, voćem ili drugim vrstama hrane bogate ugljenim hidratima, vodi do povećanja nivoa šećera u krvi.

Sama činjenica da određene vrste hrane ne sadrže šećer, ne znači da ih možemo jesti koliko god hoćemo. Plan ishrane napravljen je tako da sadržaj ugljenih hidrata u hrani bude uravnotežen svaki dan, bar onoliko koliko je to moguće.